POVIJEST OPĆINE VOJNIĆ

Prvi tragovi naseljenosti na ovom području potječu iz kasnog brončanog doba o čemu svjedoče arheološki nalazi iz 11. stoljeća prije Krista na područja Lisina. Zatim, na području od Kupe do Petrove Gore živi panonsko ilirsko pleme Brajci (breuci). Rimskim osvajanjem započelo je novo razdoblje u povijesti ovih područja jer se tada počinju graditi prometnice, a jedna od njih dijelom je prolazila kroz ovo područje. To je „via vitae“, u prijevodu „cesta života“, a povezivala je Senj (Senia) i Sisak (Siscia). Do sada su pronađeni rimski ostaci na području Klokoča, Krstinje i Petrove Gore.

Brojni kulturno-povijesni spomenici i lokaliteti svjedoče o bogatoj povijesti ovoga kraja. Jedan od najvažnijih je Petrova Gora gdje je poginuo Petar Svačić 1097. godine u borbi hrvatske vojske protiv ugarske vojske. U kasnijim stoljećima na ovom području vladale su plemićke obitelji čija je uloga u hrvatskoj povijesti vrlo značajna. Tako je u 12. stoljeću ovo područje, južno od Kupe, pripadalo Goričkoj županiji kojom su upravljali knezovi Babonići, a u 13. i 14. stoljeću knezovi Frankopani. Do početka 15. stoljeća ovo područje naseljava  isključivo hrvatski narod, a padom bosanskog kraljevstva 1493. godine započeli su upadi Turaka na područja preko rijeke Kupe kada je opustošena većina naselja. Godine 1527. hrvatsku krunu dobio je, privolom hrvatskog sabora, austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški (1527. – 1564.), koji se obvezao novčano i vojno potpomagati Kraljevinu Hrvatsku. Međutim, nakon pada niza hrvatskih teritorija, uslijed čega su se osmanske postrojbe približile granici unutar austrijskih zemalja, Ferdinand I. je 1553. godine donio odluku o sustavnom uređenju Vojne krajine. Tada je vrhovni krajiški zapovjednik Ivan Lenković podijelio krajiško područje na Hrvatsku krajinu i Slavonsku krajinu, koje su imale zadatak štititi Kranjsku i Korušku i ono što je ostalo od hrvatskog teritorija.

Hrvatska vojna krajina naziv je za zapadni dio Vojne krajine u sastavu Habsburške monarhije, koji je do osnivanja militariziranog područja pripadao teritoriji Kraljevine Hrvatske. Potkraj 16. stoljeća počeo se, zbog porasta važnosti grada Karlovca, ustaljivati naziv Karlovački generalat za teritorij Hrvatske krajine. Godine 1873. demilitariziran je prostor Vojne krajine, uključujući i njen zapadni dio, ranije poznat pod imenom Hrvatska krajina, a 1881. godine, čitava je Vojna krajina ukinuta i ujedinjena s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. Kao što vidimo, ovo područje bremenito je povijesnim događajima koji su nastavljeni i tijekom dvadesetog stoljeća, od prvog svjetskog rata, drugog svjetskog rata, a svjedoci smo i domovinskog rata kada su ovaj biser pokušali oteti od domovine Hrvatske.

English